Kada i za što ga koristiti?
ChatGPT je po definiciji napredna tehnologija umjetne inteligencije razvijena od strane OpenAI. Koja koristi obradu prirodnog jezika kako bi generirala odgovore na korisničke upite. Lako je dostupan alat, i može se koristiti za različite zadatke kao što su pisanje tekstova, generiranje ideja, odgovaranje na pitanja i čak programiranje. Što ga čini svestranim alatom za širok raspon korisnika, od pojedinaca do velikih organizacija. Uz niz ovakvih benefita, postoje i određena ograničenja samog sustava. Poteškoće u interpretaciji i razumijevanju složenih jezičnih elemenata poput sarkazma, ironije ili kulturno specifičnih referenci. To dovodi do generiranja netočnih ili neprikladnih odgovora.
ChatGPT i mentalno zdravlje
Dakle, ChatGPT može proizvesti odgovore koji su površni ili generični. Što može umanjiti vrijednost komunikacije u kontekstu gdje je potrebna dublja analiza ili personalizirani pristup (Dana i Gavril, 2023). Dvije anksiozne osobe sigurno nemaju ista životna iskustva niti isti način razmišljanja. Stoga samo zato što imaju slične poteškoća mogle bi dobiti isti generički odgovor na svoja pitanja od strane umjetne inteligencije.
Mladi ga često koriste kao besplatnu psihoterapiju, no on ne prepoznaje kliničke rizike niti pruža personaliziranu terapiju. Od strane stručnjaka mentalnog zdravlja nameće se pitanje: treba li ga koristiti za pitanja mentalnog zdravlja i vjerovati mu u potpunosti?
Najbrže dostupna pomoć
Iako je najbrže dostupna pomoć i može pružiti korisne tehnike i alate za razne teškoće mentalnog zdravlja. Na primjer anksioznost, depresija, burnout, upravljanje stresom i slično, i nadalje ne zamjenjuje psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra. Čitati o nekom od navedenih stanja sasvim je različito od iskustva samog doživljavanja istog, kao što je čitanje o „rješenjima“ različito od stvarnog rješavanja problema. Informacije koje pročitamo o načinima nošenja s teškoćom nisu ni blizu razine pomoći kao što je ljudski kontakt i suosjećanje.
Psihoterapija i savjetovanje znače stvaranje odnosa povjerenja između dvoje ljudi. Uz empatiju, razumijevanje i razmjenu različitih načina gledanja na sebe, druge i svijet oko sebe. Relevantan aspekt je upravo taj razvoj odnosa kroz proces. Ljudi su društvena bića, i potreban im je kontakt s drugim ljudima, koliko god neugodan nekada bio. Ono s čime ljudi dolaze na terapiju su simptomi i poteškoće na koje nailaze. Posao terapeuta nije samo ponuditi tehnike i alate za rješavanje istih, već istražiti izvor nastajanja problema kako bi osoba bolje razumjela sebe i ono što im se događa.
Umjetna inteligencija vrijedan izvor tehnika i alata
Još jedna stvar koja se u praksi pokazala opasnom jest dijagnostika i autodijagnostika. Pokušavajući shvatiti što im je i kako to popraviti, ljudi se obraćaju umjetnoj inteligenciji i nerijetko za odgovor dobiju određenu psihijatrijsku dijagnozu. Za očekivati je da kada vam ChatGPT potvrdi da imate npr. narcisoidni poremećaj ličnosti (ili još bolje – vaš partner ili roditelj) da osjećate strah, nesigurnost, neizvjesnost i cijeli niz neugodnih emocija. Dokle god psihijatar ne utvrdi tijekom višestrukih pregleda, razgovora, a nerijetko i uz pomoć višesatnog psihologijskog testiranja o kojoj bi dijagnozi mogla biti riječ – dotle nemate dijagnozu. Svi smo nekada googlali svoje tjelesne simptome i zaključili da imamo karcinom. A nemamo.
Zaključno, umjetna inteligencija može biti vrijedan izvor tehnika i alata za nošenje s određenim teškoćama mentalnog zdravlja kako biste si olakšali simptome. No da bi razumjeli kako i zašto je do razvoja simptoma uopće došlo? Ono što vam treba jest personalizirani pristup i dublja analiza cjelokupnog životnog konteksta od strane stručnjaka mentalnog zdravlja.
Iako ChatGPT može olakšati komunikaciju i pružiti podršku, postoji rizik da pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju može smanjiti kvalitetu međuljudskih odnosa i poticati društvenu izolaciju.
